Print

marina medojevic danNadležne državne institucije ne izlaze u susret ugroženim građanima

Centri umjesto da pomažu, siromašne upućuju u NVO. Ljudi koji nam se obrate ogorčeni su jer u centrima za socijalni rad neće ni da ih saslušaju a kamoli daju pomoć – upozoravaju u Banci hrane Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao ni iz centara za socijalni rad Podgorica, Nikšić, Rožaje, Bijelo Polje i Bar, nijesu odgovorili „Danu” zašto siromašne upućuju na NVO kada su oni dužni da im pomognu centri za socijalni rad u poslednje vrijeme sve više građane koji im se obrate za pomoć upućuju na Humanitarnu fondaciju „Banka hrane” koja nema ka-pacitete da pomogne svima koji zatraže pomoć, za razliku od državnih institucija koje imaju zakonsku obavezu da brinu o ugroženima.

Iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao ni iz centara za socijalni rad Podgorica, Nikšić, Rožaje, Bijelo Polje i Bar, nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali u srijedu, 14. juna, a kojima smo tražili da objasne na koji način pomažu siromašnima, osim socijalne pomoći koju daju a od koje se jed-na porodica ne može prehraniti. Takođe, nijesmo dobili ni objašnjenje zašto građane savjetuju da pomoć traže od nevladinih organizacija, kada su upra-vo oni nadležni da brinu o socijalnim slučajevima.

 

Predsjednica „Banke hrane” Marina Medojević kazala je „Danu” da su građani koji im se obrate ogorčeni jer u centrima za socijalni rad neće ni da ih sa-slušaju, a kamoli da im daju pomoć u kriznim situacijama. Ona ističe da zaposleni u cetrima za socijalni rad, sekretarijatima, ministarstvu i Crvenom krstu imaju obavezu da pomažu ljudima, ako ne iz ljudskih, onda iz profesionalnih razloga jer za to primaju platu.

– Oni vjerovatno pomažu ali ne u potrebnoj mjeri što dokazuje armija ljudi koja od „Banke hrane” traži pomoć, a što je dovoljan pokazatelj da je socijalna politika neefikasna i da se mora mijenjati. Nažalost, mi nemamo potrebne kapacitete da bi kontinuirano pomagali svima kojima je pomoć neophodna, jer donacije hrane do kojih mi možemo doći ni izdaleka ne mogu podmiriti potrebe koje porodice imaju – kaže Medojevićeva.

Ona ističe da ulaganje u rješavanje problema siromaštva nije trošak već investicija.

– Ako iskorijenimo siromaštvo, imaćemo manje troškova zdravstvene zaštite, manju stopu kriminaliteta, obrazovaniju radnu snagu. Kod nas više siro-mašni nijesu samo oni koji nigdje ne rade, već pomoć traže i oni sa minimalnim platama i penzijama, kojima ne ostane ni za hranu kada plate kiriju, re-žije ili otplate neki kredit koji imaju. Crnogorske porodice pokazuju nemoć u izmirivanju troškova električne energije, pa danas imamo oko 200.000 poro-dica koje duguju oko 600 eura. Oko 50 odsto zaposlenih prima zaradu od oko 250 eura pa je iznos, koji čujemo u javnosti, od oko 500 eura prosječne plate san mnogih zaposlenih – ističe Medojevićeva.

Ona ističe da iako MONSTAT od 2013. ne daje podatke o broju ljudi koji živi u apsolutnom siromaštvu, a nikada nisu imali podatke koliko je onih u zoni siromaštva, u državi sigurno imamo trećinu građana, odnosno oko 200.000, koji žive loše.

– Glavni priblem siromašnih je nemogućnost da rade i žive od svog posla. Najviše problema imaju oni u srednjim godinama koje niko ne želi da zaposli. Srećnici koji imaju posao u strahu da ga ne izgube, prihvataju sve uslove pa i da rade 10 sati dnevno, bez slobodnih dana, za minimalne zarade, bez osiguranja i zaštite. Ono što crnogorsko tržište može da primi kao potrebno su zanimanja manje kvalifikacije i to prodavac, rad u obezbjeđenju, na gra-đevini, konobarisanje. Veliki broj porodica je kreditno zadužen i upao je u dužničko ropstvo. Te porodice ne mogu da obezbijede vraćanje predviđene ra-te kredita niti da se prehrane, a ne nalaze se ni na kakvoj evidenciji socijalno ugroženih i samim tim nemaju nikakvu pomoć. Države iz okruženja su po-kazale zainteresovanost da pomognu ovim građanima, što nije slučaj i kod nas – ističe Medojevićeva.

Ona navodi da su djeca iz siromašnih porodica izopštena iz društva, te uskraćena za mnoge stvari koje bi trebalo da budu dio odrastanja.

– Često odustaju od školovanja jer nemaju adekvatnu garderobu i obuću, knjige, užinu. Država ne pokazuje zainteresovanost da djeci koja ne primaju materijalno obezbjeđenje porodice u osnovnoj školi pomogne oko nabavke knjiga i školskog pribora, kao ni onima u srednjim školama. Djeca iz siroma-šnih porodica nemaju besplatan obrok u školi i prevoz, što je jedna od preporuka „Banke hrane” kako ne bi došlo do odustajanja od školovanja i pojave cikličnog siromaštva – upozorava Medojevićeva.

M.S.

Narodne kuhinje nužnost

„Banka hrane” je više puta pozivala Vladu da otvore narodne kuhinje u svim većim gradovima.

– Bilo bi veoma stimulativno osloboditi poreza donatore hrane. Od velike je važnosti sankcionisati bacanje hrane čime bi se velika količina hrane čiji rok trajanja ističe preusmjerila ka najugroženijima. Morali bi stimulisati zapošljavanje najsiromašnijih tako što bi poslodavcima obezbijedili neke povlastice. Ipak, odluka Vlade da ukine dodatke za djecu čiji su roditelji nezaposleni, iako isplata nikada nije počela, kao i ukidanje nadoknada za žene sa troje i vi-še djece još više povećava krizu u porodicama koje i onako teško žive. Najava o povećanju socijalnih davanja od 20 odsto je minimalna i neće doprini-jeti boljem životu siromašnih porodica. Naša socijalna primanja su niska i kreću se od 63 do 120 eura, a dječiji dodatak je 19 eura – kaže Medojeviće-va.

Teret prebaciti na bogate

Marina Medojević kaže da su osiromašili i ljudi koji su pomagali.

– Crna Gora je po podacima Međunarodnog monetarnog fonda jedna od zemalja u kojima je u poslednjih sedam godina zabilježen najoštriji rast siroma-štva od pojave globalne krize. Naša država smatra da se uravnoteženje budžeta treba desiti na račun siromašnih, a da teret krize ne treba prebaciti na bogate. Da socijalna politika nije prioritet Vlade pokazuje i davanje jednokratnih pomoći, namijenjenih najugroženijima, onima koji se ne nalaze u toj ka-tegoriji već se sredstva opredjeljuju za promocije knjiga, putovanja, otvaranje izložbi – upozorava Medojević.