Print

Sunday, 06 November 2016 08:57

marina vijestiBanka hrane ne može da izađe u susret svim zahtjevima

Prave liste čekanja za pomoć

Marina Medojević smatra apsurdnom procjenu Monstata da se dnevne potrebe za hranom mogu podmiriti sa 2,08 eura

Predsjednica fondacije Banke hrane Marina Medojević saopštila je za „Dan” da se broj siromašnih u državi naglo povećava, te da se veliki broj ljudi zbog kreditnih zaduženja nalazi u dužničkom ropstvu. Ona ističe da njihova organizacija sve češće dobija zahtjeve za pomoć i od zaposlenih lica, te da su počeli da prave liste čekanja.

– Osnovani smo kako bismo podigli javnu svijest o problemu siromaštva i kroz periodične akcije dali svoj doprinos u pomaganju ugroženima. Sada, kada se za paket hrane i higijenskih sredstava čeka skoro godinu, pitamo se ima li smisla sve ovo. Kako objasniti majki koja moli za pomoć za svoju djecu da ćemo se javiti najvjerovatnije sledeće godine. Između plaćanja kirije i hrane za porodicu odlučuje se svakog mjeseca. Ista stvar je i sa plaćanjem struje. Imamo sve veći broj porodica koje imaju više-mjesečna dugovanja za stanarinu i električnu energiju i nalaze se u bezizlaznoj situaciji – upozorava Medojević.

 

Ona smatra apsurdnom procjenu Monstata da se dnevne potrebe za hranom mogu podmiriti sa 2,08 eura.

– U Crnoj Gori je došlo do naglašenog socijalnog raslojavanja. Imamo oko 42.000 nezaposlenih, 4.400 penzionera prima penziju do 100 eura. Više od 64.000 ljudi u Crnoj Gori prima razne vidove socijalne pomoći. Mnogo je onih koji se nalaze u bezizlaznoj situaciji, a da nigdje nisu evidentirani. Zaposleni u trgovini, ugostiteljstvu i građevinarstvu obraćaju nam se i govore da rade za socijalu, a ne za platu – istakla je Medojević.

Kako kaže, iako je prosječna plata zvanično oko 500 eura ne možemo se pohvaliti da taj iznos prima puno zaposlenih u Crnoj Gori.

– Zatrpani smo zahtjevima za pomoć i dolazimo u situaciju da od gladnih gledamo ko je više gladan, jer mi nemamo dovoljno sredstava da pomognemo svima, jer od države ne dobijamo nikakvu pomoć – ističe Medojević.

Ocjenjuje da država ne misli ni o djeci koja odrastaju u siromaštvu.

– Užina u školi nije besplatna. Mnoga djeca iz prikrajka gledaju vršnjake koji doručkuju. Veliki broj djece nema novca za mjesečne karte za autobus, pa su primirani da pješače više kilometara do ško-le, a njihova obuća je često neadekvatna jer roditelji nemaju mogućnost da im kupe odgovarajuću – kaže Medojević.

Banka hrane uočava da su zbog loše ekonomske situacije građani sve manje u mogućnosti da doni-raju čak i najosnovnije namirnice. Paradoks je da oni koji bi mogli pomoći donacijama rijetko imaju želju to da učine.

– Crna Gora nije poslušala preporuke Komiteta za ekonomska, socijalna i kulturna prava Ujedinjenih nacija koje je dobila u decembru 2014. godine da poveća iznose socijalnih davanja i obezbijedi od-govarajući životni standard za socijalno ugrožene, posebno za nezaposlene, starije i osobe sa invali-ditetom. Apsurdno je da oni govore o povećanju, a zaboravljaju da kažu da ono iznosi svega par centi – ističe Medojević.

Podsjeća da je poražavajuće podatke primijetio prošle godine Međunarodni monetarni fond (MMF), koji je saopštio da se siromaštvo u zemljama Zapadnog Balkana poslednjih sedam godina povećalo, a Crna Gora je uz Albaniju osjetila najoštriji rast siromaštva od pojave globalne finansijske krize.M.S.

Nema strategije

Medojević upozorava da Vlada nema strategiju za borbu protiv siromaštva, te da ne pokazuje nikakvu inicijativu za rješavanje ovog ozbiljnog problema.

– Čak naprotiv, uočavamo nebrigu i neodgovornost. Banka hrane smatra da je najbolji plan za izlazak iz siromaštva dinamični ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta, a da u međuvremenu treba izgraditi čitavu mrežu socijalne pomoći koja bi urgentno sanirala najugroženije kroz narodne kuhinje, socijalne prodavnice, socijalne stanove, ali i pružala mogućnost i podršku za pokretanje sopstvenog malog biznisa u sektoru poljoprivrede i zanata – zaključje Medojević.